https://doi.org/10.15255/KUI.2023.056
Objavljen: Kem. Ind. 73 (9-10) (2024) 407–415
Referentni broj rada: KUI-56/2023
Tip rada: Pregledni rad
Preuzmi rad:  PDF

Količine recikliranog plastičnog otpada u EU-u i Hrvatskoj

A. Ptiček Siročić, D. Dogančić i S. Ancelj

Sažetak

Rastući trend uporabe plastike povećava nakupljanje plastičnog otpada na odlagalištima i u okolišu, što predstavlja globalni estetski, ali i ekološki problem. Zbog toga se provode različiti postupci zbrinjavanja otpada. U hijerarhiji različitih postupaka zbrinjavanja otpada postoji recikliranje ili oporaba otpada. Oporaba plastičnog otpada može biti mehanička, kemijska i energetska, a dobiveni proizvodi mogu se ponovno upotrebljavati u korisne svrhe. Takav način zbrinjavanja otpadne plastike trenutačno je najisplativije rješenje, a njime se nastoji izbjeći odlaganje otpada na odlagališta, odnosno smanjiti količinu otpada. Tijekom posljednja dva desetljeća problem otpada sve se više pomicao s metoda zbrinjavanja na prevenciju i recikliranje. Države članice Europske unije predane su implementaciji i usklađivanju aktualnih zakonskih mjera vezanih uz plastične artikle koje su propisane europskim direktivama, a krajnji cilj je model kružnog gospodarstva koji će upotrebljavati plastiku na održiviji način i smanjiti stvaranje otpada na minimum. Unatoč činjenici da se u zemljama Europske unije stvara sve više otpada, ipak se smanjuje količina komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. Tome je djelomično pridonijelo i uvođenje europskih zakona poput Direktive 62/1994 o ambalaži i ambalažnom otpadu, no unatoč svemu tome stopa recikliranja plastične ambalaže u Hrvatskoj još uvijek je niža od prosjeka EU-a.

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna

Ključne riječi

polimerni materijali, recikliranje plastičnog otpada, odlaganje plastičnog otpada